Selska kuća

Iz pera naših Suhopoljčana   |   Silvija Salajić  |  14.04.2020.
Selska kuća

Selska kuća se nalazila u ulici koja je vodila prema groblju, već pri samom kraju. Danas je na tom mjestu stambena zgrada. A nekada je ona bila važno mjesto za Suhopolje u kojoj su stanovali čordaši i svinjari. Čordaši su bili čuvari krava, a poznato je da je gotovo svaka  obitelj  u Suhopolju imala barem jednu kravu,  zatim svinje i perad , obavezno kokoši. Dobar  je gazda dio zemlje koju  je posjedovao odredio za sadnju kukuruza, kojim je hranio stoku a  koseći livade pribavljao je potrebno sijeno. U gospodarskom dijelu kuće nalazile su se štale, svinjci, kokošinjci, smješteni u drugom dvorištu, ograđenom od prvog u kojem je bila stambena kuća i lijepo uređeno dvorište sa cvijećem. Štale su bile planski napravljene prostorije s propisno  napravljenim zadnjim vratima . Ona su  bila okrenuta u stražnje dvorište i bila povezana s ograđenim prostorom u kojem se događao prirodan proces stvaranja gnojiva. U ovom gospodarskom dijelu kuće obično se nalazio manji prostor za obrtnički rad koji je prehranjivao cijelu obitelj.

Ipak , neophodno je bilo voditi stoku na pašu, a to su radili čordaši. Nije čudno da su krave kao inteligentne životinje znale vrijeme polaska i čekale na svoj red. Ali isto tako su pamtile svoju  adresu, potrebnu  za  povratak. Dovoljno je bilo ostaviti otvorena ulazna vrata-kapiju i one bi poslušno ušle u dvorište.

Čordaši su ujutro, prikupivši krave po ulicama Suhopolja, vodili ih na Orbar. To je veliki pašnjak iza Križa u ulici koja vodi za Viroviticu, gdje su mogli boraviti na ispaši cijeli dan.  Na Orbaru su nekada bile i zabave, kako nam pričaju najstariji mještani, tako da je ovaj prostor bio iskorišten ponekad i po noći.

Uloga čordaša ni u kom slučaju nije bila bezazlena, već vrlo odgovorna. Tjedne novine „Virovitičan“ u svibnju 1900. g. pišu o neodgovornom ponašanju čordaša koji nisu pazili na red i čistoću na ulicama Suhopolja prilikom odlaska krava  na pašu.

Mještani su cijenili čordaše  i njihov rad te ih  darivali  svaki prema mogućnostima. Naime, zajedničkim čuvanjem krava, ali i bikova i nerasta , istovremeno je obavljano rasplođivanje na prirodan način. Stoga je u vrijeme dok nije postojala veterinarska stanica,  selska kuća sa svojim  djelatnicima brinula za  umnožavanje stoke, koja je u konačnici  donosila dobit. Selska kuća je bila dobro organizirana zajednica.  Osim čordaša i svinjara,  stanovale su u njoj  kuharice i spremačice sa svojim obiteljima. Na čelu selske kuće je bio predsjednik, koji je o svemu brinuo.

 

Kazivači: Jula Subota, Agneza Pamer

Zapisala: Silvija Salajić, veljača 2019. 

Selska kuća.pdf.pdf
Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića.